Kako smo se oslovljavali
Otac i majka mladoženje (muža) su mladoj (snaji, snahi, nevjesti) - svekar i svekrva. Ona ih je nazivala (oslovljavala) kao i njen muž - tata, ćaća, mama, majka... Njeni roditelji su mužu - punac i punica, a on ih naziva - tata, mama ili često puta samo - stari.
Muževi od dvije sestre su - badže. Pa se kaže na primjer - badžo Anto, badžo Mato i sl. Roditelji njihovih roditelja, s obje strane, su - djed i baba, a zovu ih - djed, djedo, djeko... - baba, baka, bakica...
Muževljeva (mladoženjina) braća su mladoj (snaji, snahi, nevjesti) - djeverovi. Oni nju nazivaju - neva, nevista, nevjesta...
Djeca od muževljeve braće su nevjesti - djeverovići. Zovu je strina, a oni su izmedu sebe prvi rodjaci po muškoj strani. Prvi rodaci po ženskoj strani su djeca od majčine i očeve sestre (od tetaka). One su zapravo udajom promijenile prezime. Nevjestina braća su njenom mužu - šurjaci (šura, šurjak), a posve će rijetko netko reći šogor. Njihova djeca su šurjakovići.
Zena od djevera (muževog brata) je mladoj (snaji, snahi, nevjesti) - jetrva, a one se izmedu sebe zovu - seka, sekica, sekana... Djever se obično naziva s brat, brato, bajo, baja...
Sestra od muža je - zaova (zava) i nju nevjesta obično naziva - seka. Sestra od žene je mužu - svast (svaja, svastika), a on je njoj - svak. Djeca od brata, bratu ili sestri su sinovci, nećaci, a ta djeca izmedju sebe su bratići, sestrići ili prvi rodjaci.
Svim starijim, odnosno svoj rodbini sa ženine strane, mladoženja je - zet, a ne samo njenom ocu i majki. Od sina i kćeri djeca su djedovima i babama - unuci, a njihova djeca praunuci.
Čiča (stric), brat muževog oca, je nevjesti to isto i ona ga oslovljava sa - čiča, čiko, a vrlo rijetko će mu ko reci - stric. Zena od čiče je - strina, a njihova djeca su mladoženji, pa onda i nevjesti - stričevići.
Majčin brat je - ujak, a njegova žena - ujna . Njihova djeca su - ujakovići (prvi rodjaci). I očeva i majčina sestra su - tetke. Njihove muževe se zove - tetak. Njihova djeca su - tečići.
Kad se muškarac priženio, ušao u porodicu i kuću nevjeste, nazivali su ga - uljez, pridošlica. On, kao i potomci mu, zadržavaju njegovo prezime. Ako je neko u novi brak ušao s djetetom iz ranijeg braka, to je dijete drugoj strani - pastorak (pastorka). Poočim je očuh, a ako se radi o pomajci ona je - maćeha.
Nevjenčanu ženu su nazivali - priležnica, ali je takvih bilo vrlo malo. Ako je došla pored vjenčane žene, koja nije više u toj porodici, zvali su je inoća. Nevjeste koje su došle bez uobičajenih vjerskih i svjetovnih obreda zvali su - samodošla. Za zabavljanje mladih parova znali su reći da - ašikuju...