HASIC ONLINE
SLOGA JE MOĆ!
Narode moj, već doći će dan
dan tvog povratka
jer u sebi imaš srce pravedno!
- Život
- Dogadjaji
- Moje balegovacko Marino
- Radni sastanak na temu lokalnih izbora
- Božic je najljepši u našoj Posavini!
- Likovna kolonija - TIŠINA 2011.
- Župni zbor na festivalu duhovne glazbe u Derventi
- Misija Betlehem
- Pjesme za srce i dušu
- Svi sveti i Dušni dan 2011.
- Dijamantno slavlje u Donjem Hasicu
- Umro Anto Dragicevic, zvani Galib
- Deveteroclana obitelj vratila se u Novo Selo
- Patron župe 2011.
- Treci dan duhovne priprave
- Drugi dan duhovne priprave
- Zapocela duhovna priprava
- Drinske mucenice
- Bili smo u Medjugorju
- Turnir u malom nogometu
- Izgradnja Doma kulture u Donjem Hasicu
- Razgovori
- Posavina u tišini
- Ako zlocin ima ime... ime mu je Pokolj u Crkvini
- U mislima
- Kako se odužiti našim herojima?
- Nemojmo pljuvati sami po sebi!
- Mrtvi i živi
- VIDEO 2+ - Da se ne zaboravi!
- Vapaj majke
- Posavina
- Starica iz Bosanske Posavine
- Na ruševinama obiteljske kuce
- Gdje je nestao Bosanski Šamac?
- Dokle ovako?
- Baština koja propada i nestaje
- Na rubu provalije
- Ogledalo obraza i savjesti
- Ne prodajite svoje kuce!
- Vo imja Oca, i sina, i Svjataga Duha, Amin.
- Ne prodajite posavsku zemlju!
- Zahtijevamo zaštitu naših ljudskih prava!
- Novo Selo, 19 godina poslije
- Neljudi ubijaju nadu
- Šutnja
- Samo guraj dalje!
- Hasicke trešnje
- Dva hasicka Krvava Uskrsa
- Rodu u pohode
- Rat
- Do lokaliteta - trgovinom?
- Brisanje prošlosti
- 17 godina šutnje - 16 svjedoka istine
- Žrtve srpskoga logora u Crkvini
- Zajednicki ispracaj
- Sahranjen Joso Nedic
- Za 40 dana nalazi ekshumiranih
- Crkvina, 1. sijecnja 2009.
- Tko sada šuti, neka zašuti za vazda!
- Gdje su ostali?
- Tihicu Sulejmane, svaka ti cast!
- Zbogom
- Ljudi i neljudi
- Crkvinska jama
- Masovna grobnica u Crkvini
- Crkvino, sramoto!
- Posavski motivi
- Ubijeni i nestali 1992. - 1995.
- Ubijeni i nestali 1941.-1991.
- Susreti povratnika
- 11. susret povratnika - mještana župe Tišina
- 11. susret povratnika - FOTOGALERIJA
- Ususret SUSRETU
- 11. susret povratnika-pozivnica
- Sve ce ostati na lijepim rijecima i obecanjima?
- Deseti susret povratnika
- Deveti susret povratnika
- Osmi susret povratnika
- Sedmi susret povratnika
- Šesti susret
- Peti susret
- Cetvrti susret
- Drugi susret
- Prvi susret
- Susret u Zagrebu
- Blagdani
- Prudjanski blagoslov svetog Ante Pustinjaka
- Razmišljanje uz Božic 2011.
- Tko nam to, zapravo, dolazi 25.12.?!
- Božic 2011.
- Došašce
- Svi sveti - Vukovar - Došašce
- Katarina
- Spomen svih pokojnih vjernika - Dušni dan
- Dušni dan 2011.
- Tijelovo - Brašancevo
- Brašancevo
- Moj doživljaj našeg hasickog «blagoslova»
- Majcin dan 2011
- Blagoslov kod tetke Jage
- Nepoznatoj Hasicanki
- Jaslice
- Uz blagdan sv. Franje
- Sjecanje na korizmeno vrijeme
- Sv. Anto Padovanski, zvani Ljetošnji
- Sveti Anto Pustinjak
- Marijine pletenice
- Majcinstvo BDM i Nossa Sehnora Aparecida
- Božic 2008. i Božic 1948
- Dušni dan 2008.
- Sv. Ivan Bosco
- Dani sjecanja
- Oni više nisu s nama
- Dogadjaji
- Povijest
- Kultura
- Tradicija
- Vremeplov
- Hasicki vremeplov I
- Hasicki vremeplov II
- Pa cujte decki
- Rijeka
- Šargija i violina - glavni “alat” Hasicana
- Specijalac
- Stranci
- Lesi i Brena
- Turnir
- Umjesto gluposti
- Zrcalo prošlosti
- Velika trojka
- VIGZNS NAPOJ (ex ASC)
- Znaš ti nas!!!
- Trebamo li zaboraviti našu prošlost?
- Grbavica
- Na Žendragu cuprija
- Putovanje u prošlost
- Seksualna revolucija
- Moda
- I to bi bilo to
- Hvala ti Ivice, gdje cuo i ne cuo!
- Hasicki vremeplov III
- Škrinjica
- Župa Tišina
- Fotogalerije
- Arhiva
- Glas naroda
Dr. Ružica Šušnjara - Saric
Dr. Ružica Šušnjara - Sarić rođena je 6. prosinca 1950. godine u Gornjem Hasiću, općina Bosanski Šamac. Osnovnu školu završila je u Bosanskom Šamcu, a gimnaziju u Rijeci. Studirala je četiri godine teologiju na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci, nakon čega prelazi na Filozofski fakultet u Zadru, gdje upisuje i završava slavistiku i talijanski jezik. Postdiplomsko usavršavanje nastavlja na Interuniverzitetskom studiju u Dubrovniku. Piše magistarski rad o Nehajevu pod vodstvom sveučilišnog profesora dr. Miroslava Šicela, kreatora novije povijesti hrvatske književnosti, koji brani u Zagrebu 1985. godine.
Radi kao profesor na Salezijanskoj klasičnoj gimnaziji u Rijeci, zatim kratko u Osnovnoj školi "S. S. Kranjčevića" u Senju te Srednjoj školi i gimnaziji "P. Rittera Vitezovića" također u Senju. Predaje predmete iz struke, a po potrebi priprema se i za druge srodne predmete i predaje ih. Vodi stručne aktive, organizira predavanja i sama predaje, te slobodne aktivnosti u gimnaziji i na nivou grada.
Od 1993. godine odlazi s djecom i suprugom, koji je u diplomatskoj sluzbi, u Alžir, a nakon povratka iz Alžira, zbog ubojstva naših l2 radnika, ponovno nastavlja rad u gimnaziji u Senju. U prosincu 1994. godine odlazi s obitelji u Rumunjsku, u Bukurešt. Bori se za osnivanje katedre hrvatskoga jezika, što i uspjeva. Hrvatski jezik kao studenti upisuju Rumunji, ali ga uče i strani studenti npr. Kinezi, te studenti drugih fakulteta.
Bori se da svi studenti posjete Hrvatsku radi stručnog usavršavanja.
Od akademske godine 1996./97. radi kao lektorica hrvatskog jezika na Filološkom fakultetu u Bukureštu. U tom svojstvu „gratis lektorice“, ostaje 3 godine.
Svoj znanstveni rad nastavlja produbljujući Nehajeva na čemu doktorira 1998.g. na Sveučilištu u Bukureštu s temom "Nehajev i njegov doprinos hrvatskoj moderni" kao prvi kroatist na tom sveučilištu. Uz članove komisije Bukureštanskog sveučilišta, jednog člana sa Sveučilišta Craiova, akademik, dr. Miroslav Šicel je jedan od ocjenjivača doktorske dizertacije.
Premještajem u Albaniju, u Tiranu, pomaže kolegama na Filološkom fakultetu u održavanju predavanja iz kolegija „Hrvatska književnost“ kroz nekoliko semestara.Od 2005.g. je u Brazilu, Braziliji, na službi sa suprugom u veleposlanstu RH.
Trudi se napisati ponešto i na hasićkim stranicama, a najveća bi joj radost bila da započeti „Posavski rječnik“ ugleda svjetlo dana. Uz spomenute aktivnosti, lektorira i objavljuje stručne članke i osvrte u književnom povremeniku Senjskog knjizevnog kruga "Usponi", listu Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj "Hrvatska grančica", te recenzije u "Usponima" i zbirkama poezije senjskih pjesnika. O "Senjskoj gimnaziji" i "Senjskoj knjižnici" piše u "Senjskom zborniku". Piše recenzije na čitanke, a piše i za „Posavski kalendar“.
Član je "Udruženja slavista Rumunjske" (Asociatia slavistilor din Romania) te član uredničkog savjeta Senjskog književnog ognjišta za "Uspone".
Objavljuje radove u časopisu "Romanoslavica", (izmedu ostalog recenziju antologije hrvatske ratne poezije "U ovom strašnom času" autora Sanader-Stamać, koja je prevedena na rumunjski i koju je vec promovirala na rumunjskom radiju i televiziji), izvorni rad o "Senjskom knjizevnom krugu" te dio radnje o jeziku i stilu Nehajeva. Radila je na hrvatsko-rumunjskom konverzacijskom vodiču. Ružica Šušnjara je udata za mr. Petra Šušnjaru, s kojim ima dva sina Franu i Marka.


