Pljacka se i u miru – i još traži otkupnina!

Pljačka se nastavlja i poslije rata, a još se uz to za opljačkano traži otkupnina!


Piše: Nada Koturić


Povratnici u pet mjesta župe Hrvatska Tišina na području RS-a uputili su apel svim mjerodavnim institucijama za ubrzavanje rješavanja povratka. Bude li prekasna reakcija, neobnovljena sela postat će odlagališta otpada, mlade obitelji neće se vratiti, a tada nema ni budućnosti za Hrvate Posavine u povratničkim zonama, čulo se u Hrvatskoj Tišini na 6. susretu povratnika župe Tišina.

Župnik fra Joso Oršolić je glavni zagovarač povratka i inicijator brojnih sadržaja animiranja povratnika za njihov kvalitetniji život unatoč preprekama, ali i obećanjima koja su vrlo često ostajala mrtvo slovo na papiru.
Iako se radi o povratnicima, gotovo 90 posto je osoba treće životne dobi, oni su mu najveća potpora u radu i započetim projektima.

- Hrvati Tursinovca, Novog Sela, Hrvatske Tišine, Donjeg i Gornjeg Hasića početkom 1992. protjerani su sa svojih ognjišta. Imovina im je otuđena ili devastirana. Povratak je započeo tek 2000. i ide sporo, teško i nezadovoljavajuće. Vratilo se tek oko 500 od prijeratnih 5000 župljana, kazao je župnik Oršolić.

Napominje kako je neshvatljivo da policija do danas nije otkrila i pronašla otuđenu župnu arhivu, matice, te sav župni i crkveni inventar, ni uz snimke videonadzora, tvrdi Oršolić.

Nakon vremena kada je problem bila sigurnost povratnika, sada su takve pojave zamijenjene krađom vozila.

- Pljačka se nastavlja i poslije rata, a još se uz to za opljačkano traži otkupnina! - tvrdi fra Joso i na susrete poziva sve ljude koji im mogu i žele pomoći.

Povratnici su prema institucijama vlasti uputili priopćenje u kojem navode prioritete kojima bi se oživio povratak u župi Tišina.

Kako je u župi devastirano više od 1000 kuća te otuđena sva imovina, ratna šteta procjenjuje se u tih pet posavskih sela na više od 70 milijuna KM, pa su među prioritete naveli naknadu ratne štete. Nije završena ni obnova infrastrukture. Budućnost je, poručuju povratnici, u omogućavanju povratka i života mladim obiteljima kroz otvaranje radnih mjesta.

- Vlasti u Šamcu moraju protjeranom stanovništvu s područja općine priznati status žrtava rata i pomoći im u povratku i oporavku. Nužno je ukloniti divlja odlagališta i naći bolje rješenje za odlagalište smeća, ubrzati proces dodjeljivanja materijala za obnovu kao i tehničkih sredstava za rad.

Ministarstvu za izbjeglice i raseljene osobe obraćamo se na svaki javni poziv, no odgovori su uglavnom negativni ili nikakvi, tek se možda dobije kakva sitnica (na stotinu zahtjeva 1-2 plastenika), istaknuo je na skupu povratnika Ivica Cvitkušić, koordinator posavskih povratničkih mjesta.